Naravno da me je u početku bilo strah i da sam imala sumnje, ali nisam željela živjeti u misli 'što bi bilo kad bi bilo

Nakon završenog studija gdje je stekla naziv magistre nutricionizma i znanosti o hrani, Vanessa Ivana se vratila u rodni Split i hrabro upustila u privatne vode te otvorila nutricionističko savjetovalište Nutrifil.

Nekada davno na daskama splitskog kazališta, na vršcima prstiju plesala je lijepa crnokosa djevojka. S vremenom je djevojka bivala sve ljepša, ozbiljnija i pametnija. Kada je napunila 20 godina, odlučila je baletne papučice ostaviti po strani i posvetiti se obrazovanju. Za vrijeme studija tri puta je bila nagrađena dekanovom nagradom. U rujnu 2022. godine stekla je akademski naziv magistre nutricionizma i znanosti o hrani i tada je započela njena nova priča. Priča imena 'Nutrifil'.

Riječ je o Vanessi Ivani Peričić o kojoj smo više puta pisali na našem portalu, ali nikada Vam zapravo nismo otkrili tko je uistinu ona. Do sada.

Nakon Preddiolomskog studija u Splitu otišla si na studij u Osijek. Što je tome presudilo?

Nakon preddiplomskog studija na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu u Splitu odlučila sam upisati diplomski studij na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku. Iako mi je bilo teško otići iz svog rodnog grada nažalost u Splitu nije postojao diplomski studij. S obzirom da nisam željela otići iz Hrvatske, iako mi je u jednom trenutku opcija bio i fakultet u Danskoj, odlučila sam se za Osijek. Nisam požalila jer sam dobila znanje od vrhunskih stručnjaka na fakultetu, a i grad je predivan. Odiše mirnoćom i ljudi su vrlo pristupačni.

Tijekom studija dobila si više nagrada i priznanja. Koja?

Tijekom studija osvojila sam tri Dekanove nagrade. Jednu sam dobila po završetku PMF-a u Splitu, a druge dvije na PTF-u u Osijeku. Prva nagrada mi je bila veliki šok jer ju nisam očekivala. Sjećam se da sam u trenutku prozivanja svog imena ustala i potražila zbunjenim pogledom mamu u publici. Vjerujem da su sve tri nagrade pokazatelj da radim ono što volim jer nikad nisam pretjerano trčala za ocjenama. Više trčim za znanjem i volim sve što radim raditi s ljubavlju i što kvalitetnije.

Nakon završenog studija gdje si stekla naziv magistre nutricionizma i znanosti o hrani, vratila si se u rodni Split. Hrabro si se upustila u privatne vode i otvorila nutricionističko savjetovalište. Kako si se odlučila za taj korak obzirom da si u rukama imala samo svoju diplomu, svoje znanje i vještine stečene prilikom studija i prakse za vrijeme trajanja istog? Da li te bilo strah upustiti se u takvo nešto?

Zagovornik sam tvrdnje da se svaki trud isplati pa sam tako vjerovala da će se i moj trud isplatiti. Već sam tijekom studentskih dana imala želju da otvorim svoje savjetovalište i evo hvala Bogu ta želja se uspjela i izrealizirati.

Tvrtku sam otvorila prošle godine u deveti mjesec. Zasad sam jako zadovoljna i bez obzira što sam završila fakultet, dodatno se educiram na kongresima, edukacijama i webinarima kolega tako da sam u skladu sa svim novim istraživanjima i znanstvenim saznanjima.

Naravno da me je u početku bilo strah i da sam imala sumnje, ali nisam željela živjeti u misli "što bi bilo kad bi bilo". Također, imala sam potporu od obitelji te sebi bliskih i dragih ljudi kojima sam iznimno zahvalna na svakom savjetu i kritici.

Odakle ideja za ime Nutrifil?

Jako volim kemiju, a u njoj postoji pojam hidrofilan što znači onaj koji privlači vodu. Sastoji se od dvije riječi grčkog podrijetla, a to su hydros-voda i philia-ljubav. Znala sam da želim da naziv mog brenda zrači s toplinom i prihvaćanjem pa je tako na temelju te grčke riječi philia nastao Nutrifil. Drugim riječima, naziv mog savjetovališta znači ljubav prema nutricionizmu/nutrijentima.

Što Nutrifil nudi i kome je namijenjen?

Nutrifil nudi razne usluge od konzultacija, izrade prehrambenih smjernica, antropometrijskih mjerenja te izrade planova prehrane. Namijenjen je svima koji žele izgraditi dobar odnos s hranom, a u isto vrijeme ostvariti svoje prehrambene ciljeve.

Mislim da je misija mog nutricionističkog savjetovališta pomoć klijentima da ostvare dobar odnos sa hranom bez pretjerane kontrole, restrikcija i ograničavanja. Smatram da danas ljudi često dijele hranu na dobru i lošu, i da smatraju da je zdrava prehrana izbacivanje svega što je slatko, a upravo su te namirnice hrana za dušu i ono što nas podsjeća na neke lijepe trenutke. Najvažnije je pronaći balans.

Psihološki aspekt hrane i savjetovanja?

Hrana za dušu daje i jedan psihološki aspekt. Nastojim i svim svojim klijentima pristupiti individualno s obzirom da sam bila balerina dugo godina susrela sam se osobno sa psihološkim aspektom nutricionizma tako da sve te ljude koji sjednu nasuprot mene promatram kao individualne osobe kojima ne mogu samo pomoći kao nutricionist. Nastojim imati i taj psihološki pristup jer ih doživljavam kao ljude s emocijama koji imaju svoje problematike kako fizičke tako i emocionalne. Mislim da je moja misija da im pomognem da ostvare dobar odnos sa hranom i da se prestanu ograničavati.

Svi znamo da je prehrana jako važan čimbenik naših života, uz redovitu tjelesnu aktivnost. Ne samo u održavanju tjelesne mase već i zdravog načina života, a posljednje istraživanje je pokazalo da Hrvati baš i ne žive zdravo kada je u pitanju prehrana i da je pretilost iz godine u godine u porastu. Zbog čega misliš da je to tako?

Nema jedinstvenog odgovora zašto je to tako, ali činjenica je da smo manje aktivni i da se principi mediteranske prehrane ne primjenjuju. Također, čini mi se da ljudi nemaju potpuno razumijevanje zdrave i nezdrave prehrane te da često idu u ekstreme. Osim toga, reklamiranje proizvoda koji su nutritivno siromašni ne ide u prilog poboljšanju prehrambenih navika, posebice ako uzmemo u obzir da smo stalno pred ekranima. Najgore od svega je što su nam i djeca pretila. Mislim da bi nam to trebao biti dovoljan razlog i poticaj za promjenu.

Živimo u Dalmaciji, primjenjujte principe mediteranske prehrane. Imajte barem dva puta tjedno na svom jelovniku ribu, plavu i bijelu ribu. Nastojte svaki dan unositi više serviranja i voća i povrća, uz orašaste plodove i cjelovite žitarice. U prehranu ubacite i crveno meso koje je bogato cinkom, kolinom, vitaminom B12, i na kraju krajeva željezom...

Imamo tu sreću da živimo u Dalmaciji, uz more i sunce koji su nam na dohvat ruke, imamo i dalmatinsku hranu koja obiluje kvalitetnim i 'dobrim' namirnicama za zdravlje. A ipak se i mi Dalmatinci ne hranimo zdravo. Imaš li savjet kako ubaciti dalmatinsku kuhinju u svakodnevni život?

Kada mi se spomene dalmatinska kuhinja prvo se sjetim ribe. Meni obavezno riba mora biti na jelovniku dva puta tjedno, a maslinovo ulje koristim svaki dan.

Mislim da Splićani zaboravljaju da živimo uz more i da imaju mogućnost ribu jesti dva puta tjedno. Tako da primjetila sam i da je konzumacija ribe i primjena principa mediteranske prehrane dosta niska. I to ne samo među odraslim osobama već i među djecom.

Imala sam priliku sudjelovati u istraživanju 'Svaki tjedan vrtić jedan - Rastimo zdravo' koji je pokazao da nam se djeca ne drže principa mediteranske prehrane. Zašto je to tako nisam sigurna, ali vjerojatno tu igra ulogu i komercijalizacija i marketinški trikovi i sve što se promovira putem medija. Mislim da ljudi idu danas u ekstreme. Računaju da će izbaciti ugljikohidrate, ovu ili onu namirnicu i sebi omogućiti jedan veliki cheat day. To definitivno nije dobro razmišljanje. Bilo bi bolje kad bi svaki dan uključili neki kolačić ili desert, ako vole slatko, nego da se ograničavaju pa jedan dan unesu i previše toga. Ponekad ta čokolada služi kao sredstvo za liječenje emocija, a ne samo da bi se zasladili. Tako da prije konzumacije hrane, koja je možda malo nutritivno siromašnija samo trebamo promisliti 'okej, je li ovo jedem zato što sam tužna ili se stvarno želim malo zasladiti' jer bismo se trebali pobrinuti da smo kroz dan tijelo opskrbili obrocima koji su dobro izbalansirani odnosno u sebi sadrže izvor masti , proteina i ugljikohidrata.

Kako izgleda balansiran jelovnik tijekom dana za prosječnu zdravu osobu?

U smislu namirnica ovisi od osobe do osobe. Ovisi o tome preferira li osoba biljnu ili mesnu prehranu, je li osoba anemična ili zdrava, ima li dijabetes ili je zdrava. U svakom slučaju, kroz dan bi trebale biti uključene barem dvije voćke, otprilike tri serviranja povrća, i zdrave masti poput orašastih plodova i treba paziti na to da se zadovolje potrebe za proteinima. Postoje različiti izvori od kojih su najbolji meso i riba, ali kod ljudi koji ne jedu meso i ribu uvijek postoje i zamjene.

Biljna prehrana može biti deficitarna ako nije dobro isplanirana. Ali to nije pravilo za svih. Osoba se može pridržavati principa npr. veganske prehrane i ne biti deficitarna ako dobro isplanira tu prehranu, ili uzme neke suplemente ako ne može nadoknaditi sve putem nekih izvora.

Svakako ako uz sebe imaju ili nutricionista ili su stvarno jako dobro informirani po pitanju te teme možda i neće biti deficitarni. Najčešći deficiti koji se javljaju su upravo željezo, vitamin B12, cink  jer upravo crveno meso koje je nažalost često demonizirano, bogato je svim tim nutrijentima. Žao mi je što je to crveno meso na takvom glasu jer je poanta u balansu.

Kome će više odgovarati biljna, a kome mesna prehrana ovisi o individualnim potrebama. Primjerice, ako pričamo o trudnici koja ima povećane potrebe za željezom, ili je osoba anemična, za nju bi bila bolja mesna prehrana, zato što se u namirnicama životinjskog podrijetla nalazi i hem-željezo koje se puno lakše i bolje apsorbira od ne hem-željeza koje se nalazi u namirnicama biljnoga podrijetla.

Neki ljude žele pratiti vegansku/vegeterijansku prehranu jer uistinu ne vole meso, a neki jer žele pripadati određenoj skupini. Kako sam na početku spomenula, ja svojim klijentima pristupam individualno, jer bez obzira što sam ja zagovornik mediteranske prehrane neću to forsirati na njih. Ono što je ispravno je da se ja vodim znanstvenim istraživanjima i tu prehranu moram prilagoditi i njihovoj bolesti i individualnim potrebama.

Intuitivno jedenje?

Po mom mišljenju intuitivno jedenje mora biti pod nadzorom nutricionista. Kako sam spomenula prije primjer čokolade, ne znamo je li naše tijelo traži čokoladu jer smo deficitarni u nekom mikronutrijentu ili traži tu čokoladu jer smo nesretni. Ako osoba želi intuitivno jesti bez nadzora onda treba biti prehrambeno educirana i osviještena kako bi mogla razumjeti koje joj signale tijelo šalje. U prehrambenoj edukaciji upravo bitnu ulogu imaju nutricionisti jer će te oni naučiti kako ostvariti dobar odnos sa hranom. I svaki dobar nutricionist će ti pristupiti kao osobi s osjećajima.

Vanessa je povodom Dana crvenih haljina, kao gost predavač, sudjelovala u splitskom programu koji je organizirao SDP, a riječ je bila o modnoj reviji koje su nosile političarke svih političkih opcija i splitske novinarke. Vanessa je kao gost predavač imala ulogu pojasniti važnost prehrane u prevenciji moždanog udara od kojeg svake godine umre dvostruko više žena nego od raka dojke. Ova međunarodna kampanja u Hrvatskoj se provodi od 2019.godine, simbol je upravo crvena haljina; haljina kao univerzalna slika žene i crvena boja kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.

"U svojoj obitelji imala sam slučajeve gdje su nažalost ženske osobe preminule od moždanog udara. Kao što već znate, moždani udar je jedan od glavnih uzročnika smrti u svijetu i smatra da je vrlo bitno da pričamo o tome ali još bitnija je sama činjenica kako su faktori rizika za nastanak moždanog udara upravo kronične nezarazne bolesti među kojima se ističu dijabetes i hipertenzija. Sve te bolesti se mogu djelomično kako prevenirati tako i kontrolirati prehranom. Što se tiče same hipertenzije dva režima se ističu, mediteranska prehrana i dash prehrana. I jedna i druga imaju svoje sličnosti, ali i razlike. Obje se zasnivaju na dobrom unosu voća i povrća koje u sebi sadrži vlakna i antioksidanse koji uklanjanju štetne radikale iz tijela. To znači da nam smanjuju upalu u tijelu. Isto tako jedan i druga prehrana potiču unos zdravih masti, ovom slučaju su to maslinovo ulje i omega 3 masne kiseline koje se nalaze u ribi, koje djeluju protuupalno.

Osim sto je jedan od faktora prevencije moždanog udara i naša ishrana, ona je zapravo jako bitna za cjelokupni organizam. Koja je tvoja poruka mladim ljudima (ali i svim ostalim dobnim skupinama) koje se bore bilo s pretilošću bilo s nekom bolešću ili jednostavno koje žele živjeti zdravije ali ne znaju kako hranom to okrenuti u svoju korist i postati sretnije, zadovoljnije i zdravije osobe?

Definitivno bih im savjetovala da ne pitaju doktora Google za pomoć, već stručnjaka i da se ne boje promjene. Nekad nas neadekvatne informacije mogu dodatno rastužiti i uzrokovati dodati stres upravo zbog toga jer ne znamo odakle krenuti. Osoba koja je kvalificirana znati će odakle krenuti i bit će vam velika podrška u procesu promjene.